Špilje Gorskog kotara

Gorski kotar pitoreskna je regija smještena u srcu Hrvatske, a poznata je prije svega po svojim zapanjujućim prirodnim ljepotama i raznolikim krajolicima. I iako je riječ o planinskom kraju koji prije svega privlači planinare, zahvaljujući krškom reljefu na kojem se Gorski kotar smjestio, među brojnim prirodnim bogatstvima posebno mjesto zauzimaju i špilje. Špilje – baš kao i drugi podzemni krški oblici – imaju ogroman prirodni značaj jer čuvaju većinu pitke vode u Hrvatskoj, a posebna mikroklima, udaljena od svjetlosti i topline sunca, ali i zaštićena od nepovoljnih vanjskih utjecaja, omogućila je i razvoj endemskih vrsta u podzemlju. Također, među najfascinantnijim značajkama špilja jest i bogatstvo speleotema, uključujući stalaktite, stalagmite, potoke i stupove. Ove formacije nastaju polaganim taloženjem kalcijeva karbonata (vapnenca) iz vode koja kapa tijekom tisuća godina. Zato je istraživanje unutrašnjosti špilje poput ulaska u čarobni podzemni svijet ukrašen prekrasnim prirodnim skulpturama.

Lokvarka
Lokvarka je jedna od najpoznatijih špilja u Gorskom kotaru, a nalazi se u blizini mjesta Lokve. Otkrivena je slučajno 1911. godine prilikom iskapanja vapnenca. Ulaz joj se nalazi na 760 metara nadmorske visine, dugačka je 1179, a duboka 275 metara (ili je, barem, zasad toliko otkriveno). Sastoji se od čak šest etaža, od kojih su prve četiri otvorene posjetiteljima, a nakon toga pristup je dozvoljen samo ovlaštenim speleolozima. U špilji je temperatura uvijek između 6 i 8 °C, a posjetitelji koji dođu za vrijeme kiša ili otapanja snijega mogu uživati u prizorima slapova i potočića koji nastaju uslijed slijevanja velike količine vode.
Lokvarka je dom brojnim hrvatskim endemskim vrstama, a ozimčev podzemljar (Croatodirus ozimeci), vrsta kornjaša, dosad je pronađen samo u ovoj špilji.
Lokvarka je zakonom zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Vrelo
Špilja Vrelo još je jedno prirodno čudo ovog kraja, a nalazi se blizu turističkog mjesta Fužine. Također je otkrivena slučajno prilikom iskapanja kamena za izgradnju brane i akumulacijskog jezera Bajer 1950. godine. Ulaz u špilju nalazi se na nadmorskoj visini od 723 metra, špilja je dugačka 300 metara, a duboka 12 metara. Zahvaljujući svojoj maloj dubini, u predjelu u kojem je dostupna posjetiteljima ova špilja nema stepenice, stoga ju mogu posjetiti i osobe s invaliditetom, kao i sve dobne skupine.
Ono što Vrelo izdvaja među špiljama jest voda. Naime, baš kao što joj ime kaže, ova špilja ima vrelo (izvor), jezero i potok, što ju čini vrlo atraktivnom za posjetitelje. Također, atraktivna je i zbog bogatstva špiljskih ukrasa, od kojih su neki stari i po 500-600 tisuća godina, a starost cijele špilje procjenjuje se na 3,5 – 4 milijuna godina. Temperatura u špilji kreće se oko 8 °C tijekom cijele godine.

Muževa hišica
U stijeni na kraju kanjona Vražji prolaz smjestio se ulaz u špilju Muževa hišica. Špilja je dugačka oko 200 metara, a na njezinu se kraju nalazi jezerce, u kojem je pronađena i endemska podzemna vrsta čovječja ribica. Ime je dobila po legendi o “možaku”, dobrom šumskom duhu koji je živio u špilji i pomagao okolnim stanovnicima.

Bukovac
Špilja Bukovac također se nalazi u blizini mjesta Lokve. Riječ je o kraćoj špilji, dugoj tek 50 m, koja je prije svega značajna arheološki. Naime, u špilji je pronađen dokaz o prisutnosti paleolitičkog čovjeka na ovim područjima – fino obrađen šiljak jelenjeg roga te tragovi ognjišta. U ognjištu su također pronađeni nagoreni ostaci mnogih životinja iz pleistocena kojima se čovjek hranio (snježni leopard, alpska jarebica, špiljski medvjed…).

Ovo su samo neke od brojnih špilja koje skriva Gorski kotar. Dok istražujete ova podzemna čuda, steći ćete dublje razumijevanje zamršenog i fascinantnog svijeta ispod površine ove izvanredne regije. A najbolji smještaj za počinak nakon istraživanja potražite na stranicama agencije Molo Longo.