Pomorska i brodarska tradicija Rijeke

Rijeka je lučki grad čija je pomorska i brodarska kultura i tradicija odigrala ključnu ulogu u oblikovanju identiteta grada i gospodarskog razvoja.
Počeci riječke pomorske tradicije sežu još u antičko doba kada su ovo područje naseljavali Iliri. No Rimljani su prvi prepoznali stratešku važnost riječke prirodne luke, koju su nazvali Tarsatica. Tijekom stoljeća grad je mnogo puta mijenjao vlast. Rim, Bizant, Mlečani, Napoleon, Habsburgovci… Svaki je vladar ostavio traga u riječkoj kulturnoj, pa i pomorskoj baštini, pridonoseći raznolikom spoju današnjih tradicija. Jedan od najznačajnijih utjecaja na riječko pomorstvo imala je Mletačka Republika. Tijekom srednjeg vijeka Venecija je kontrolirala grad, a to je razdoblje imalo dubok utjecaj na riječku brodogradnju, navigacijske tehnike i trgovačke mreže. Venecijanski brodograditelji donijeli su svoju stručnost, a Rijeka je postala poznata po proizvodnji čvrstih i plovnih plovila.

Riječka pomorska tradicija bila je usko povezana s obrtom i trgovinom. Strateški, vrlo tranzitni položaj učinio je Rijeku i njenu luku užurbanim središtem pomorske trgovine na Sredozemlju. Riječka luka služila je kao ključna poveznica između srednje Europe i Jadranskog mora, koje dalje ide prema Sredozemnom moru, olakšavajući tako razmjenu dobara i kultura. Riječke tržnice, poput glasovitog Korza, vrvjele su od aktivnosti jer su iz raznih krajeva svijeta pristizali brodovi s egzotičnom robom, začinima i tekstilom. Gospodarski prosperitet grada bio je usko povezan s njegovim pomorskim aktivnostima, a to nasljeđe traje do danas. Također, kulturna razmjena koju je pomorska trgovina donijela uvelike je utjecala i na kulturu i identitet Rijeke, koja i danas njeguje otvorenost i multikulturalnost kao bitne odrednice svojeg identiteta.

Osim trgovine, važan je dio riječke pomorske baštine oduvijek bio i ribolov. Stanovnici grada oslanjali su se na Jadransko more za prehranu, a ribarska tradicija prenosila se generacijama. Lokalni ribari razvili su jedinstvene tehnike i alate za plovidbu izazovnim vodama Jadrana i ulov raznih plodova mora, uključujući inćune, srdele i sipe. Riječka ribarnica i danas je živopisno mjesto gdje mještani i posjetitelji mogu kupiti svježi ulov iz mora.

A najznačajnija riječka gospodarska grana u novije doba bila je brodogradnja, koja je dugo bila stup riječkog gospodarstva. Grad je imao više brodogradilišta – prije svega 3. maj i Viktor Lenac, ali u gradu su postojala i manja brodogradilišta za gradnju i popravke manjih brodova. Svoju snagu riječka je brodogradnja dugovala prije svega velikoj izvoznoj aktivnosti i mogućnosti proizvodnje širokog spektra plovila, od ribarskih do teretnih brodova. No ova brodogradilišta ne samo da su doprinijela lokalnom gospodarstvu već su bila i izvor ponosa stanovnika grada. Nažalost, brodogradnja u Hrvatskoj, pa tako i u Rijeci, posljednjih desetljeća drastično opada, ali unatoč tome brodogradilišna aktivnost u Rijeci nije stala do danas te i dalje čini značajan dio riječkoga identiteta.

A kada je o brodovima riječ, ne zaboravimo ono za što ih većina ljudi koristi – putovanja. Naime, upravo je Rijeka bila mjesto osnutka Jadrolinije, najveće putničke brodarske tvrtke u Hrvatskoj. Jadrolinija je osnovana 1947., a i danas prevozi tisuće putnika na lokalnim i međunarodnim linijama. Valja napomenuti da se u Jadrolinijinu “plovnom parku” nalaze se brojni trajekti napravljeni u hrvatskim brodogradilištima, a neki upravo u riječkima.

Za kraj recimo i to da se riječka pomorska kultura slavi tijekom cijele godine raznim festivalima i događanjima. Jedna je od najpoznatijih regata Fiumanka, godišnje jedriličarsko natjecanje koje privlači jedriličare i gledatelje iz cijele Europe. Dugu tradiciju njeguje i poznati brodarski sajam Rijeka Boat Show, koji se održava početkom listopada ove godine. A prilikom posjete brodarskim eventima i razgledavanja najboljih brodova, potražite i najbolji smještaj u Rijeci na stranicama agencije Molo Longo.