Božićni običaji u Hrvatskoj

Božićni običaji u Hrvatskoj bogati su i raznoliki, svaka regija ima svoje običaje i svečanosti. Sadnja pšenice, stavljanje slame i paljenje klade samo su neki od običaja koji možda nisu poznati diljem svijeta, ali se u Hrvatskoj i dalje brižno čuvaju. Mnogi su od njih zajednički različitim regijama, ali svuda se ostvaruju na svoj poseban način. U ovom ćemo tekstu predstaviti neke od (pred)božićnih običaja u Hrvatskoj.

Pšenica pod borom
Tradicionalni je običaj u mnogim dijelovima Hrvatske sadnja pšenice u posudi prije Božića. Ovaj običaj ima duboko ukorijenjen simbolički značaj te simbolizira rast i ponovni žvot, ali i služi kao lijep ukras ispod božićnog drvca. Pšenica se sije na blagdan sv. Lucije te do Božića naraste lijep busen koji se stavlja ispod bora uz poklone, a često se i dodatno ukrasi.

Post na Badnjak
Post i nemrs na Badnjak tradicionalni je običaj koji mnogi vjernici u Hrvatskoj prakticiraju kao pripremu za Božić. Na taj dan uglavnom se ne jedu već pripremljeni božićni kolači (post), a posebno se ne jede meso (nemrs), već je naglasak na ribi. A iako u Jadranskom moru on ne obitava, bakalar je s vremenom postao najčešća riba koja se jede na Badnjak u Hrvatskoj. Ipak, posebice u obalnim i priobalnim područjima, stanovništvo na taj dan i dalje jede ribu iz Jadranskog mora. Post na Badnjak u Hrvatskoj ima snažan kulturni i vjerski značaj. On ne samo da podsjeća ljude na duhovne vrijednosti Božića već i jača osjećaj zajedništva i obiteljske povezanosti tijekom blagdana.

Slama i panj
U brojnim dijelovima Hrvatske, posebice u ruralnim krajevima, tradicionalni je običaj na badnju večer u kuću unijeti slamu i kladu (panj, dub, cjepanica). Taj se panj u nekim dijelovima Hrvatske naziva badnjak, dok se u Istri primjerice naziva cok. Ovaj običaj seže iz vremena kad su se sve kuće grijale na drva i imale ognjišta, a u mnogim je dijelovima Hrvatske bio običaj zapaliti panj (ili tri panja) i održavati tinjanje danima, po mogućnosti do Sveta tri kralja. Vjeruje se i da pepeo od badnjaka/cota ima zaštitna i plodna svojstva, a ponekad se rasipa po poljima ili vrtovima. Unošenje slame i panja ima brojna značenja i interpretacije, od simbolike nade, smrti i rađanja, pa sve to jednostavne simbolike topline obiteljskog doma za vrijeme hladnih zimskih mjeseci.

Kolenda
Hrvatska je tradicija u mnogim, pogotovo primorskim dijelovima kao što su Dalmacija, Istra i Kvarner, običaj kolendavanja, ili božićnog pjevanja. Grupe djece i odraslih idu od kuće do kuće pjevajući tradicionalne božićne pjesme, donoseći veselje i blagdanski duh u susjedstvo. Zauzvrat dobivaju slatkiše, voće ili male poklone.

Uz sve spomenute tradicije, i Hrvati, dakako, kite božićno drvce, stavljaju poda nj poklone, odlaze na polnoćku, pozivaju obitelj i prijatelje na badnju večer i božićni ručak… Svi ti običaji grade posebno toplu, srdačnu atmosferu u ovom razdoblju i okupljaju zajednicu, njegujući osjećaj jedinstva i zajedničkog kulturnog identiteta. A iako je Božić obiteljski blagdan, svuda diljem Hrvatske lokalno stanovništvo sudjeluje i u zajedničkim druženjima na ulicama i trgovima. To stvara posebno čarobno iskustvo i za posjetitelje za vrijeme božićnih blagdana te čini sva mjesta diljem Hrvatske idealnim odredištem za zimske praznike.